Referendumski Ustanak

U našoj zemlji grđani su odlučili učiniti korak ka promjeni postojećeg stanja.

Odlučili su se na promjenu zakonitim načinom, referendumom. Mala skupina pojedinaca je napravila pravu akciju u državi. Daju se potpisi, dijele se letci, ljudi gladni pravde hrle kako bi dali potpis, velike su brojke u pitanju, sve se vrti, okreće, okreće na bolje. Mole se ljudi da čekaju u redu za davanje potpisa, svi će dobiti svoju priliku! Ej ti tamo polakše malo, strpi se!

Ovo jest povijesni trenutak, i ako želite biti dio povijesti dajte svoj glas na sljedeća četri pitanja:

poništenje privatizacije, zabranu prodaje prirodnih resursa, zabranu GMO-a i da li ste za ili protiv ulaska u EU

Ti koji ovo čitaš dužan si odlučiti! Promjeniti će se samo ako ti preuzmeš odgovornost! Zato pronađi u svom gradu koordinatore i potpiši za bolje sutra! ..................ODMAAHH!!!

Adrese štandova po gradovima

Prikaz lokacija na kojima su postavljeni štandovi za prikupljanje potpisa potrebnih za raspisivanje referendumskih pitanja.
Lista će se još nadopuniti kako će pristizati izvještaji s terena.

• BEDEKOVČINA:

Tržnica Bedekovčina

• BELIŠĆE:

Ispred tržnog centra

• BJELOVAR:

Trg Eugena Kvaternika

• ČAKOVEC:

Ulica Matice Hrvatske (kraj Robne kuće)

• DARUVAR:

Trg kralja Tomislava, centar

• DONJA STUBICA

Kod autobusne stanice

• DUBROVNIK:

Preko puta Gruškog bazena od 08:00 do 19:00
Pošta Lapad od 10:00 do 19:00
Mokošica od 15:00 do 18:00
na Pilama od 16:00 do 19:00

• ĐAKOVO:

Korzo

• GOSPIĆ:

Trg Stjepana Radića,
Gradska Tržnica

• IMOTSKI

• IVANIĆ GRAD:

Trg Vladimira Nazora (kod gradskog sata)

Trg Vladimira Nazora (videoteka Hera)

• KARLOBAG:

(liste), kontakt: Danijel Gulin, 098 960 72 61

• KARLOVAC:

Gradska tržnica kod Kauflanda
Šetalište kod Papasa

• KOPRIVNICA:

Zrinski trg, kod tržnice

• KOTORIBA:

Sajmište

• KRIŽEVCI:

Trg J.J. Strossmayera

Hrvatski dom – Gradska knjižnica “Franjo Marković”

Udruga KVARK

• KUTINA:

Ispred robne kuće

• LABIN:

Križanje Rudarske i ul. Matije Vlačića Ilirika, od 8-14:00 svaki dan (google maps link; 45.091023,14.123673 )
Križanje Rudarske ul. I M.Blažine, od 8-14:00 svaki dan (google maps link; 45.093078,14.120057 )

• MAKARSKA:

Riva (Ispred Turističkog ureda, pored zgrade Općine)

• METKOVIĆ: (kontakt Nikola Grmoja: 0915391370 ili 0996644777)

• NAŠICE:

Trg Pejačevića

• NOVSKA:

Trg Luke Ilića Oriovčanina,
Caffe bar “Enigma” (na Tržnici)

• OMIŠ:

Na Fošalu

• OROSLAVJE

Preko puta robne kuće

• OSIJEK:

Trg Ante Starčevića, Trg Josipa Bana Jelačića, Gajev Trg (Prolaz prema T-Comu)

• OTOK BRAČ:

Grad Supetar

08.00 – 11.00 u parku ispred kina

13.00 – 16.00 u trajektnoj luci

Općina Nerežišća

15 i 16. 02. – 08.00 – 11.00 i 16.00- 18.00 (petak, subota)

17.02. – 09.00 – 12.00 (nedjelja)

Trg Sv.Petra ispred prostorija Udruge ZOM

Općina Bol – Potpisi se sakupljaju od 18 – 20.02 (ponedjeljak, utorak, srijeda)

10.00 – 20.00 u prostorijama Doma Kulture

Općina Milna – Potpisi se sakupljaju 16, 17. 02 i 23, 24. 02 (subota i nedjelja)

08.00 – 20.00 ispred caffe bar Mille Naves

Općina Postira – Potpisi se sakupljaju 19.02 ( utorak)

08.00 – 16.00 na rivi

• PAZIN:

Trg Slobode- od 9:13:00 svaki dan (google maps link; 45.240509, 13.936758)

• PETRINJA:

Gradska tržnica

• POREČ:

Partizanska ulica, Gornji ulaz gradske tržnice od 8 do 15h (google maps link; 45.226847, 13.598947)

• PLOČE:

Gradska tržnica

• PRIMOŠTEN:

Trg don Ive Šarića (pijaca)

• PULA:

Narodni trg 9- Gradska tržnica svaki dan od 08 – 16:00 sati (google maps link; 44.866624, 13.849456 )
Gajeva 3- bivša vojarna Karlo Rojc / I.kat od 16:30 – 20:30 sati od pon-pet (google maps link; 44.864405, 13.84423)
Tržnica Veruda (Tomasinijeva ulica) – svaki dan od 09-13:00 sati (google maps link; 44.856496, 13.83848)

• RIJEKA:

Korzo (kod pošte)

• ROGOZNICA:

Kopača (pijaca)

• ROVINJ:

Trg maršala Tita od 8- 16:00 svaki dan (google maps link; 45.082349, 13.634364)

• SAMOBOR:

Trg kralja Tomislava

• SESVETE:

Centar (Zagrebačka, Varaždinska, Bjelovarska ulica)

• SISAK:

Tržnica Kontroba,
Ulica S. i A. Radića (Druga ulica) kod Borova,
Tržnica Caprag,
Strossmayerova 19,

• SLAVONSKI BROD:

Korzo,
Tržnica,
Naselje Andrije Hebranga,
Naselje Slavonija 1

• SPLIT:

Riva,
Pjaca,
Tržnica Bol,
Prima 3,
Marmontova ulica (kod T-Coma)

• ŠIBENIK:

Poljana,
Pijaca (ispred Jadranske banke)

• UMAG:

Ulica 1.svibnja (do caffe bara Circolo i robne kuće) od 08:00 do 16:00 (google maps link; 45.432667, 13.522167)
Komunela naselje (Radnička 11, kod marketa Kontinent) od 08:00 do 16:00 (google maps link; 45.440912, 13.5304 to 45.440175, 13.5310224)

• VARAŽDIN:

Franjevački Trg (kod robne kuće “Varteks)

• VALPOVO:

Pored robne kuće “Konzum”

• VELIKA GORICA:

Trg Kralja Tomislava

Tržnica

• VINKOVCI:

Korzo (kod zgrade gimnazije)

• VIROVITICA:

Trg Franje Tuđmana,
Restoran Intermezzo (J. Runjanina 1)

• VUKOVAR:

Kod “Veleprometa”, Borovo Naselje

• ZADAR:

Narodni Trg,
Branimirova obala

• ZAGREB:

Trg Bana Josipa Jelačića,
Cvjetni trg,
Glavni kolodvor (ulaz u Importane centar),
Avenue Mall,
ZET okretište Dubrava,
ZET okretište Importanne Koturaška,
ZET okretište Dubec,
ZET okretište Črnomerec,
ZET okretište Ljubljanica,
ZET okretište Borongaj,
Kvaternikov Trg (Ispred “Name”),
Heinzelova ulica,
Autobusni kolodvor,
Tržnica Savica,
Tržnica Trešnjevka

• ZAPREŠIĆ:

Između Konzuma i Gradske tržnice

• ŽUPANJA:

Trg kralja Tomislava

za više informacija na stranici Referendum 2013.

Dokaz da je vlast korumpirana-Zabrana Stevije

Stevija je poznata kao vrlo zdrava biljka, koja pomaže u prevenciji i izlječenju mnogih bolesti.
No zbog toga što je prirodno sladilo, to predstavlja veliku opasnost za proizvodnju umjetnih sladila.
Vlada je u Hrvatskoj zabranila uzgoj stevije i batata, s razlogom da prate trendove Europske unije. jedino što ova država zna je kopirati od drugih. Al ovdje nije bilo čak ni kopiranje, ovo je bila gadna potplata.
Veliki dokaz da vlast treba hitno smjeniti.

 Neki od komentara sa fejsbuka

Igor ŠćekićVlada Republike Hrvatske

nedjelja u 12:19 · 

• Čemu zabrana stevije? Jesu i to naredili šefovi iz EU i Amerike, a vi morate plesati kako gazda svira

  Sviđa mi se · Komentiraj

  • Stefanic Kristina, Deligant Lilly, Herman Potočnik i 3 drugih su rekli da im se ovo sviđa.
  • 

    Mark Summersby Molim!!! Tko je to zabranio?!?!

    2 · nedjelja u 12:37
  • 

    Herman Potočnik EU sigurno nije jer tamo nije zabranjena ni stevia ni batat, štoviše u cijeloj EU su te biljke uvrštene u zdravu prehranu. No u SAD, stevia jest zabranjena jer se pogoduje lobijima umjetnih sladila...

    nedjelja u 13:02 · Uređeno
  • 

    Rosa Rosandić Todoriću je pala prodaja šećera.Eto zašto.

    1 · nedjelja u 13:11 · Uređeno

    
    

Stevija - 0 kalorija, slatka kao med

Stevija je ljekovita biljka, koja nam dolazi iz Paragvaja. Tamo je već 1500 godina koriste kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka. Tek u 19. st. širi dijelovi svijeta otkrili su njezino postojanje i svojstva.

No ono što nas zanima je da je ona 40 puta slađa od šećera, te da nema energetske vrijednosti. Zbog tih dvaju svojstava ona smanjuje krvni tlak, ne izaziva karijes, te ima antimikrobno, antiseptičko i anti alergijsko djelovanje. Dijabetičari isto tako mogu biti sretni jer ta biljka ima i hipoglikemijsko djelovanje. No ipak najviše značenja ima za pretile osobe, ne samo da nema energetske vrijednosti,čak smanjuje osjećaj gladi, te poboljšava probavu.

Zbog navedeni kvaliteta, zbilja bi bilo šteta da u kuhinji nemamo paketić stevije. Ne možete je nabaviti u ljekarnama nego samo uspecijaliziranim biljnim drogerijama. Dobra vijest isto tako je da su naši krajevi vrlo pogodni za sadnju te čudesne biljke. Nasadi stevije odbijaju nametnike pa je vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. To je razlog svima koji posjeduju poljoprivredno područje da se bace na uzgoj Stevije, koja ima visoku tržišnu cijenu. 

Hrvati postaju sve više osvješteni

Nas Hrvate zahvatilo je naglo naviranje znanja. Sve više se trudimo saznati nove stvari,budno pratimo inovacije i svjetska otkrića. Poglavito se naše zanimanje odnosi na zdravlje i okoliš.

Sukladno tome otkrivamo mnoga pravila zdrave prehrane, koje su zdrave namirnice, a koje treba izbjegavati. Tome osvještenju pridonosi HRT obrazovnim programima kao što su "Dr. Ozz", "E-Hrvatska", "Na rubu znanosti", "Mijenjam svijet" i mnogim drugim već nama znanim emisjama. Prema tome za HRT se može s punim pravom reći da je kulturno obrazovni program broj 1. Hrvati zbog brige o svom zdravlju ujedno brinu i za svoj okoliš, bez čistog okoliša nema zdravog života. Sve više se kuća odlučuje na postavljane solarnih kolektora, ljudi više koriste javni prijevoz, a i mnogi se odlučuju za biciklo kao besplatno riješenje za velike gradske gužve, a ujedno pridonose zdravlj i okolišu, te se dobro zabave. K tomu svemu građani će se od iduće godine obvezati na razvrstavanje otpada, to nam nalaže " Europska unija".

Sve to ide u prilog nama, Hrvatima, koji se moramo čvrsto oduprijeti kojekakvim pesimističnim mislima i pokazati da mi idemo snažno prema boljitku.

Zatvaranje Zrća

Poznato mjesto po organiziranju mnogih noćnih zabava, Zrće, doživljava svoj kraj. Naime mještani Paga se bune na veliku buku, galamu i na nedolično ponašanje partijanera. Tvrde da su partijaneri većinom pod utjecajem alkohola a i da mnogo njih konzumira droge. To je mjesto loših događanja, te su mještani odlučili tome napokon stati na kraj. Organiziran je referendum u kojem će mještani glasovati o radu Zrća. Vjerovatno će se dogoditi situacija zatvaranja, no ako mutna ruka bude igrala ulogu, mogla bi se dogoditi i obrnuta situacija. No na sreću komentari sa raznih idu u korist onih koji se snažno odupiru i protive hegemonizmu mladih i njihovom opijanju po raznim klubovima. Oni koji podržavaju Zrće, brane ga tvrdnjom da je to jedino mjesto u Hrvatskoj koje dovodi poznate DJ face. No mještanima željnih mira i odmora nije do tulumarenja i opijanja, oni samo žele sretnu i mirnu budućnost za sebe i svoju djecu.

Ekološka poljoprivreda

Evo kopije jednog članka o poljoprivrednoj proizvodnji.

Kako je svijest o zaštiti okoliša danas veća nego prije, tako i raste broj upita poljoprivrednih proizvođača o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji čija je osnovna svrha upravo zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okoliša i zaštita potrošača.

Ovim prilogom ukratko donosimo osnove o ekološkoj poljoprivredi i kako doći do ekomarkice .

Današnja poljoprivreda pretvorila je polja u određeni oblik industrijske proizvodnje, čiji je jedini cilj da iz zemlje izvuče što više. Ovakav pristup temelji se na neracionalnoj upotrebi fosilne energije i kemikalija što je dovelo do opasnih ekoloških posljedica. Nestale su mnoge biljne i životinjske vrste, a drastično se smanjio i broj seoskih gospodarstava. Osim toga, konvencionalna poljoprivreda je danas najveći onečišćivač okoliša, pitke vode i zraka.
Stoga je ekološka proizvodnja nužnost, želimo li Zemlju sačuvati za buduće naraštaje.

Ekološka poljoprivredna proizvodnja definirana je kao poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda.

Uključuje sve ekološke metode i zahvate, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza. Povećanje pronosa i otpornost biljaka postiže se uz pomoć prirodnih sila i zakona uz propisanu uporabu gnojiva, sredstva za zaštitu bilja i životinja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i zakonima.

Pod ekološkom, organskom ili biološkom poljoprivredom u široj javnosti se uglavnom misli na proizvodnju tzv ''zdrave hrane'', tj. na poljoprivrednu proizvodnju bez uporabe mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i sličnih kemikalija. Naime, to je samo jedno od obilježja takvog načina proizvodnje.

Ekološka poljoprivreda je sustav poljoprivredne proizvodnje koji je mnogo složeniji i čija bit nije samo u izostavljanju agrokemikalija, već u sveukupnom gospodarenju kojim je to moguće postići. Tim načinom proizvodnje nastoji se maksimalno iskoristiti potencijale određenog ekosustava, odnosno gospodarstva, stimulirajući i jačajući biološke procese pojedinih njegovih dijelova.

Idealno ekološko gospodarstvo je gospodarstvo mješovitog tipa, s biljnom i stočarskom proizvodnjom, koje je organizirano na način da predstavlja harmoničnu cjelinu koja zadovoljava većinu potreba iz vlastitih izvora.

Opći ciljevi ekološke proizvodnje jesu:

a) uspostavljanje održivog sustava upravljanja u poljoprivredi koji:

· poštuje prirodne sustave i cikluse te održava i poboljšava očuvanje tla, vode, biljaka i životinja te njihovu međusobnu ravnotežu;

· pridonosi visokoj razini biološke raznolikosti;

· odgovorno koristi energiju i prirodne resurse poput vode, tla, organske tvari i zraka;

· poštuje visoke standarde dobrobiti životinja i posebice udovoljava potrebama životinja u odnosu na njihovu vrstu;

b) proizvodnja proizvoda visoke kakvoće;
c) proizvodnja širokog spektra hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda koji odgovaraju zahtjevima potrošača za primjenom postupaka koji ne štete okolišu, zdravlju ljudi, bilja ili zdravlju životinja i njihovoj dobrobiti.

Ako se bavite ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom morate biti registrirani u Upisniku subjekata u ekološkoj proizvodnji pri Ministarstvu poljoprivrede, a poljoprivredne parcele na kojima se obavlja ekološka proizvodnja moraju biti evidentirane u ARKOD sustavu kao ekološke u regionalnim uredima Agencije za plaćanja.

Za ekološku proizvodnju dobivaju se i veći poticaji. Osim osnovnih plaćanja po hektaru, za ekološku proizvodnju voća i povrća dodatno se isplaćuje 4.300,00 kn/ha, 2.646,00 kn/ha za oranice i 1.323,00 kn/ha za livade i pašnjake

EKOMARKICA

Zakonom se uređuje ekološka proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, prerada u ekološkoj proizvodnji, trgovina ekološkim proizvodima, neprerađenim biljnim i životinjskim proizvodima te proizvodima koji su potpuno ili dijelom sastavljeni od takvih proizvoda.

Također zakonom je propisan i način označavanja proizvoda u ekološkoj proizvodnji, obavljanje stručnog i inspekcijskog nadzora i druga pitanja važna za provođenje jedinstvenog sustava ekološke proizvodnje.

Znakom “ekoproizvod” jamči se da je proizvod proizveden sukladno propisima o ekološkoj proizvodnji. Znak se dobiva na vrijeme od jedne godine ili jedne vegetacije i uz deklaraciju potvrđuje kvalitetu proizvoda. Pravo na korištenja znaka “ekoproizvod” na svojim proizvodima imaju proizvođači koji su od pravne osobe za postupak potvrđivanja ishodili dokument zvan potvrdnica (certifikat). KORACI DO EKOMARKICE 1. Poznavanje zakonskih propisa Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i pripadajući podzakonski propisi (pravilnici). 2. Prvi stručni nadzor Proizvođač ekoloških proizvoda prijavljuje se jednoj od ovlaštenih nadzornih stanica.U RH je registrirano sedam kontrolnih tijela: 1. "AGRIBIOCERT" Veli dvor 11, Omišalj 2. "BIOINSPEKT" Đakovština 2, Osijek 3. "BIOTECHNICON PODUZETNIČKI CENTAR" Hrvatskih iseljenika 30, Split 4. "HRVATSKE ŠUME" Ljudevita Farkaša Vukotinovića2, Zagreb 5. "PRVA EKOLOŠKA STANICA" Kuraltova 8, Zagreb 6. "TRGO-INVEST d.o.o." Dragutina Rakovcabb, Bukovlje 7. "OMEGA-CERT d.o.o." Rebar 131, Zagreb Nakon prijave proizvođača djelatnik kontrolnog tijela obavlja prvu stručnu kontrolu i izdaje zapisnik. Ekološka proizvodnja uspostavlja se tek započetom biljnom ili stočarskom proizvodnjom ili pak prijelazom iz konvencionalne ili integrirane u ekološku proizvodnju kod već postojećih proizvodnji. Tijekom tog perioda poljoprivredno gospodarstvo mora proći prijelazno razdoblje. Prijelazno razdoblje (konverzija) jest razdoblje prijelaza iz neekološke u ekološku proizvodnju tijekom kojeg sezemlja mora pročistiti od ranije korištenih kemijskih sredstava. Ovisno o vrsti proizvodnje prijelazno razdoblje traje do tri godine a započinje najranije kada proizvođač svoje gospodarstvo uključi u sustav kontrole. 3. Upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji koje vodi Ministarstvo poljoprivrede U Upisnik subjekata upisuju se subjekti u ekološkoj proizvodnji koji se bave proizvodnjom, preradom, uvozom i izvozom ekoloških proizvoda, na temelju zahtjeva koji se podnosi ministarstvu nadležnom za poljoprivredu, na obrascu iz Priloga 1. Pravilnika o uvjetima i načinu unosa u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji 4. Stručni nadzor Ekološka poljoprivreda podliježe stručnom nadzoru u svim dijelovima proizvodnje. Proizvođač je dužan voditi zapise o proizvodnji i knjigovodstvo temeljeno na upisima i/ili potvrdama osnovi kojih je nadzornoj stanici moguća provjera podrijetla, vrste i količine svih kupljenih i upotrijebljenih materijala i njihovo korištenje. Nadzorna stanica dostavlja izvješće o izvršenom nadzoru resornom Ministarstvu i pravnoj osobi za provedbu postupka potvrđivanja. 5. Izdavanje potvrdnice Nakon provedenog stručnog nadzora nad ekološkom proizvodnjom pravna osoba temeljem izvješća nadzorne stanice i zahtjeva proizvođača izdaje potvrdnicu ako je utvrđeno da su poštovani svi zakonom propisani zahtjevi. Potvrdnica sadrži – naziv pravne osobe, jedinstveni broj potvrdnice, naziv proizvoda i količina za koju se izdaje, razdoblje za koje se izdaje i proizvodna godina, mjesto i datum izdavanja i pečat i potpis odgovorne osobe.

Zakonska regulativa vezana za eko poljoprivredu:

Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN: 139/10)

Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN: 91/01)

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN: 10/07)

Pravilnik o preradi, pakiranju, prijevozu i skladištenju ekoloških proizvoda (NN: 129/09)

Pravilnik o stručnoj kontroli u ekološkoj proizvodnji (NN: 68/11)

Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (NN: 13/02)

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (NN: 10/07)

Pravilnik o vođenju baze podataka za poljoprivredni reprodukcijski materijal iz ekološke proizvodnje (NN: 89/08)

Pravilnik o označavanju hrane i hrane za životinje u ekološkoj proizvodnji (NN: 25/11)

Pravilnik o uvjetima i načinu unosa u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji (NN: 39/11)

Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u akvakulturi (NN: 153/11)

Za sve detalje i stručnu pomoć poljoprivrednici se mogu obratiti u najbliži ured Javne poljoprivredne savjetodavne službe u Gospiću, A. Starčevića 17 ili na broj telefona 560 777.

Piše : Martina Orešković, Savjetnik za zaštitu bilja